fbpx

Kaže da od pčela svakodnevno nešto nauči, a najviše ga impresionira njihov red, rad i disciplina.  Zdravko Miličević je pčelar iz Ljubuškog koji je svojih četrdeset godina posvetio uzgoju i zaštiti pčela.

Danas se brine o tri stotine pčelinjih društava, gdje su dvije stotine proizvodne, a stotinu ih koristi kao pomoćne.

Kažete da volite učiti od pčela. Koja vam je najdraža lekcija?

Njihov raspored rada, gdje se obaveze određuju spram pašnih prilika i predstavljaju jedno savršenstvo koje funkcioniše odlično. U svakoj dobi, od prvog dana kada izađe pa dok ne ugine, pčela ima svoj dio posla. Tako na primjer mlada pčela, koja je kućna pčela, ima obavezu da čisti, hrani ličinke i radi vosak.  Međutim, u vrijeme medenja i ta mlada pčela zajedno sa ostalima ide donosit med, a noću radi ostale poslove.

Naveli ste nam da košnice prebacujete radi ispaše na druge lokacije. Kako pčela prepoznaje svoju košnicu u novoj sredini?

Ove godine sam košnice selio na ispašu četiri puta. Složim ih na kamion i prevezem na lokaciju gdje im je u tom periodu ispaša najbolja. Nakon što promijene lokaciju stanovanja, ulaz u košnicu prvi i drugi dan prepoznaju po mirisu. Od trećeg dana ulaz pronalaze na osnovu magmetnih silnica i sunca. Pčela prepoznaje da li je okrenuta prema jugu ili sjeveru u odnosu na sunce. Moram naglasiti da je posljednjih godina pčela ugrožena i po tom pitanju, jer njenu orijentaciji u prirodi ometaju mnogobrojni releji.

Mnogo je problema sa kojima se suočavaju pčelari u BiH. Pored virusa koji prijeti opstanku pčela širom svijeta, u BiH uzgoj i opstanak pčela otežavaju i mnoge administrativne barijere. Kako se nosite s tim?

Konstantno ukazujemo na to koliko je važan uzgoj pčela i naglašavamo da gdje god pčela dođe možemo imati samo pozitivne efekte, da ona oplemenjuje prirodu i ne pravi nikakvu štetu. Pokušavamo nadležnima pojasniti da kada pčelari nešto traže za sebe, samo deset posto od toga ide pčelarima, a da sve ostalo ostaje u prirodi.

Danas je najteže je govoriti onima koji ne žele slušati….jer u  vrijeme kada broj pčela opada, u BiH raste broj administrativnih normi koje otežavaju njihov uzgoj.

Iz vaše priče se može zaključiti da i pčelar mora biti jednako vrijedan kako bi svojim korakom sustigao red, rad i disciplinu pčelica? 

Da, to svakako. Potrebno je uložiti jako puno ljubavi, truda, znanja i brige u ovaj posao da bi u konačnici mogli uživati u plodovima, kako pčelinjeg tako i vlastitog truda. Kada sam se počeo baviti pčelarstvom, imao sam mnogo više energije ali ne i iskustva, danas mi stećeno znanje i dugogodišnje iskustvo pomažu da izađem na kraj i sa poteškoćama sa kojima se suočavaju pčelari širom BiH, pa i svijeta.

Posljednjih godina se mnogo priča o ugroženosti pčela i upitnosti njihovog opstanka. Šta vi mislite o tome?

Pčela je opstala i u gorim uvjetima, iskreno se nadam da će opstati i u ovim danas. Naći će ona način da se izbori sa mnogobrojnim nedaćama.

Čovjek je taj koji još uvijek ima mnogo toga da nauči. Učiti od pčela – To je prava stvar.

(Foto: Imrana Kapetanović /Autor: Tanja Cerić/mionama.ba)