Vršnjačko nasilje utiče na povećanje radikalizacije među mladima?

Prevencija vršnjačkog nasilja i radikalizacije mladih


Svaki roditelj zna da svaki novi dan u životu njihovog djeteta donosi nove izazove, nove padove i uspone za njih. Logički slijed događaja je briga kako spriječiti ili ublažiti sve negativne uticaje sa kojima svaka maloljetna osobe susreće kroz svoje odrastanje.


Nažalost pri rođenju nijedan od njih ne dobije magični priručnik kako izvesti mladu osobu na put koji nije poguban po njih,  te je briga za bezbjednost mladih stalno prisutna.

Prvo nasilje sa kojim se mlada osoba susreće je ono u školama:

Sa sigurnošću možemo reći da nasilje u školama nije nova pojava, samo se posljednjih godina sve više pažnje pridaje tom fenomenu. Isto tako, još uvijek nema jedinstvenog pristupa istraživanju nasilja među vršnjacima, a također se postavlja pitanje šta je to što treba istraživati prilikom razmatranja pitanja nasilja, da li je to ”buling”, vršnjačko nasilje, antisocijalno ponašanje, vandalizam, prekršaji koje prave djeca u sukobu sa zakonom, maloljetnička delinkvencija ili podaci koji govore o socijalnoj isključenosti. Dakle, postoji nedostatak u sistematskom prikupljanju podataka.
Važnu ulogu u razvoju bilo preventivnih ili interventnih programa imaju i sami mladi, oni trebaju biti uključeni i trebamo ih pitati za njihovo mišljenje o cjelokupnoj situaciji, jer i time utičemo na smanjenje nasilja u školama i doprinosimo tome da novi programi za prevenciju međuvršnjačkog nasilja budu bolje prilagođeni stvarnim problemima u obrazovnim ustanovama.
IZVOR: infondacija.org

Da li obrazovanje ima bitnu ulogu u spriječavanju nasilnog ekstremizma i radikalizma?

Važno da prvo razjasnimo da radikalizacija ne predstavlja prijatnju društvu ukoliko nije povezana sa nasiljem ili drugim nezakonitim radnjama, poput potstrekivanja  mržnje, kako se pravno definira u skladu sa međunarodnim pravom ili poveljom UN-a o zaštiti ljudskih prava.
Obrazovne institucije ne mogu se smatrati kao glavni igrači u obračunu sa nasilnim ekstremizmom i radikalizmom. Bez obzira na to, ljudi koji rade u prevenciji nasilnog ekstremizma vjeruju da obrazovanje može učiniti nešto. To nema vojnu moć, ili pregovaračku moć u širenju i zadržavanju ideja. Obrazovanje može pomoći u izgradnji otpornosti na propagandu, otpornosti na beneficije ekstremističkih grupa, otpornosti na mitove i pojačati narative koji mogu biti privlačni.
IZVOR: globalanalitika.com

Vršnjačko nasilje u Bosni i Hercegovini

Vršnjačko nasilje izuzetno je prisutno u BiH, a roditelji često prijavljuju da neke škole prikrivaju nasilje i nasilnike, dok su druge škole primorane na uvođenje detektora metala jer djeca u škole nose pištolje, noževe i drogu, izjavila je Merima Spahić iz Udruženja za razvoj društva “Kap”.
Na problem vršnjačkog nasilja upozoravaju i iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, koji ističu kako zaprimaju žalbe u oblasti prava djeteta koje rješavaju u okviru specijaliziranog Odjela za praćenje prava djeteta.
Svake godine određen broj žalbi odnosi se na vršnjačko nasilje, a ombudsmanima se u ovim slučajevima obraćaju roditelji djece, a ne djeca. Prema dosadašnjim iskustvima, uvijek je riječ o vršnjačkom nasilju koje se događa u školi, odnosno roditelji izražavaju nezadovoljstvo radom škola u slučajevima vršnjačkog nasilja.
Iznimno je važno naglasiti da se posebna pažnja mora posvetiti nasilju na internetu i novim trendovima nasilja nad djecom – sexting, grooming, lažni Facebook profili, itd., ističu iz ove institucije.
IZVOR: avaz.ba

Šta god mislili o ovome problemu važno je da zapamtimo poruku koju nam je upravo GLOBAL ANALITIKA šalje:

Nasilni ekstremizam počinje tamo gdje društvo zajedničkih vrijednosti nestaje!