TALENTOVANA GLUMICA- Snežana Bogićević: Pored COVID-a među nama žive još dva oboljenja, nacionalizam i šovinizam

Nakon velikog uspjeha koji je doživjela premijera u julu, “Osramoćeni” će ovog mjeseca igrati još tri reprize. Prema riječima glumice Snežane Bogićević, ova predstava bode srce i intelekt, te samim time postaje dijelom publike. Ujedno je i projekat koji predstavlja cijelu ekipu, na šta je najviše ponosna. Premijera “Osramoćeni” u julu je odigrana pet puta, te su zbog velikog interesovanja karte za reprizna augustovska igranja rasprodate nedugo nakon što su puštene u prodaju. Bogićević ističe kako je cijela ekipa predstave neizmjerno zahvalna publici na velikom odzivu za ovu predstavu.

“Izvedbama smo postigli upravo ono što je pisac Ayad Akhtar i želio, slojevitost likova, neočekivane preobrate situacija i različita tumačenja poruke. ‘Osramoćeni’ je postala predstava svih nas i to je za mene urađeni posao za koji mogu reći da sam zadovoljna i ponosna”, započinje Bogićević.

Predstava “Osramoćeni”: Koliko izazova predstavlja pitanje (ne) tolerancije prema drugima? Mustafić u saradnji na teatarsku scenu donosi tekst koji tretira uvijek aktuelne teme – islamofobiju i rasizam. Na pitanje koliko je važno o ovakvim temama govoriti u teatru, Bogićević komentariše kako je jedan od zadataka umjetnika da reflektuje sadašnjost. “U teatru se uvijek govorilo i govori o aktuelnim dešavanjima na različite načine, teatarski jezikom – drama ili satira, tragedija ili komedija… Tako da je, između ostalog, i pozorište mjesto pričanja priča u kojima svi glumimo. Glumci tumače likove, publika glumi da svjedoči istini. Taj odnos glumaca i publike traje više od dvije hiljade godina”, govori.
No ipak, ističe kako smatra da pored pandemije koronavirusa postoje još dva oboljenja koje živi među nama – nacionalizam i šovinizam: “Svjedoci smo da su kod nas i u svijetu svakodnevna pojava ratovi, zločini, mržnja, diskriminacija i rasne tenzije koji odnose brojne ljudske živote”. U procesu rada na ovoj predstavi pokušala je razumjeti traume i iskustva onih manjina koje su odbacile sebe i odbacile svoj identitet kako bi preživjele. Upravo se time bavi autor predstave, tražeći odgovor na pitanje “Ko sam ja?” i “Da li sam slobodan čovjek u svijetu nepravde?”. “Ekipa predstave se jako dobro poznaje, godinama gradimo povjerenje kroz zajednički rad i iznimno se poštujemo. Prelijepi ambijent botaničke bašte Zemaljskog muzeja postao je oaza stvaralaštva i slobode desetog ostvarenja Udruženja Kontakt, čiji je cilj suprotstaviti se diskriminaciji, boriti se za manjine i multikulturalnost”, ističe.

Cijela ekipa predstave udružila se sa Zemaljskim muzejom kako bi što bolje predstavili projekat i prikazali svoju posvećenost ovoj temi i predstavi. “Zemaljski muzej je pojam, simbol kulture BiH, simbol države i svih njenih državljana. Nažalost, država i društvo ne vode odgovarajuću brigu o ovoj možda najznačajnijoj instituciji kulture u državi, koja se bori za opstanak. Slično je i sa drugim institucijama kulture, pozorištem, filmom, muzikom, likovnom umjetnošću, izdavačkom djelatnošću i drugima. Kultura i umjetnost su jedine djelatnosti u kojima čovjek može nadrasti i prevazići sve granice i ograničenja, težeći slobodi, etici, moralu i svim vrijednostima koje ga oplemenjuju i čine ga čovjekom u pravom smislu”, govori Bogićević.
Naposljetku ističe kako se raduje repriznim igranjima “Osramoćenih”, ali i kako trenutno nema konkretnih planova za gostovanje predstave van Sarajeva: “Naši planovi zavise od razvoja situacije u vezi sa pandemijom korona virusa. Pandemija nam je zadala mnogo briga i problema. Nažalost, ona se širi i odnosi ljudske živote. Moramo se maksimalno lično kontrolisati, čuvati i u takvoj opasnosti činiti dobra djela, a ne padati u depresiju”.

Reprizna igranja zakazana su za 16., 17. i 18. august, a karte su već rasprodate. Uloge u predstavi tumače: Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Boris Ler, Snežana Bogićević i Lazar Dragojević. Vizualno oblikovanje predstave potpisuje Mirna Ler, muzičku kompoziciju Mirza Redžepagić, dizajn Ismar Žalica, fotografiju Aida Redžepagić, a prevod teksta Maja Winkler.
Izvor: Klix

Posljednji postovi