fbpx

Povodom Svjetskog dana prevencije suicida (WSPD) Udruženje studenata psihologije „SINAPSA“ ima za cilj produbiti svijest kao i animirati ljude o konkretnim koracima u svrhu prevencije ovog brutalnog čina naročito u ovom periodu pandemije COVID-19.

 Svjetski dan prevencije suicida (WSPD): Udruženje studenata psihologije „SINAPSA“ kreiralo mini priručnik

Prema mnogim izvještajima naglašavaju se trenutni negativni makroekonomski trendovi u BiH kao što su nestabilnost penzionog sistema, gospodarsko usporavanje,migracijski trendovi sa procijenjenim 50.000 ljudi koji godišnje napuštaju BiH što zemlju čine vrlo osjetljivom na trenutnu krizu uzrokovanu pandemijom.

– Obzirom da ne raspolažemo statistikom samoubistava i ubistava tokom pandemije ne možemo utvrditi značajnost ekonomskog kolapsa kao faktora sucidalnosti niti bilo kojeg drugog faktora u pandemiji, međutim možemo reći da prevencije radi moramo obratiti više pažnje na sve potencijalne faktore kako se čak značajna brojka samoubistava godišnje ne bi povećavala kao posljedica ove globalne situacije, kažu iz Udruženja  „SINAPSA“.

Prema Maslovljevoj strukturi potreba poredanoj u piramidi kao prvo imamo fiziološke potrebe (hrana,piće,san, seks..), zatim potreba za sigurnošću (fizička materijalna, obitelj, zaposlenje, zdravstvena zaštita..), potreba za ljubavlju  i prihvatanjem (topli međuljudski odnosi), potreba za poštovanjem (status u društvu, samopoštovanje) te samoostvarenost.

U jeku pandemije imamo poljuljane i jako nestabilne neke od primarnih egzistencijalnih potreba čovjeka iz prethodne Maslovljeve strukture potreba koje se javljaju u kombinaciji jedni sa drugima i uz to imamo prisutnu neizvjesnost o bliskoj stabilizaciji i vraćanju u normalne tokove života. Ovi faktori kao i mnogi okolinski zajedno utiču na psihičku stabilnost osobe tokom pandemije.

Poruka koju studenti žele poslati jeste: NISI SAM, NISI SAMA! U tu svrhu Udruženje  „SINAPSA“ je napravilo mini priručnik o tome šta je to suicid, prevencija suicida, kako prepoznati prve naznake suicidalnih misli kod sebe i drugih i kome se obratiti za pomoć.

– Jedan od najćešćih mitova koji se povezuje sa temom suicida jeste da će takav razgovor utjecati na počinjenje suicida. Međutim, u stvarnosti je to drugačije. Kada se osobu pita direktno o planovima, suicidalnim mislima i emocijama koje osjeća, osiguravamo siguran prostor za iskazivanje istih. Dopuštamo osobi da podijeli svoju bol i pokušavamo pružiti podršku koja joj je potrebna. Izražavanjem brige pokazujemo koliko nam je osoba bitna, dodaju iz Udruženja  „SINAPSA“.

Razgovarajte o temi suicida

Teški momenti u životu su pojave koje su karakteristične za sve ljude i to je ustvari ujedno prilika da se zbližimo jedni sa drugima, da budemo podrška i oslonac najbližima a nikako suprotno. Kvalitetni razgovori i oslanjanje na ljudsku pomoć je ustvari ono što nas čini socijalnim bićima, ljudima.

Preuzmite mini priručnik ovdje.

(studomat.ba)