fbpx

U medijima se prije nekoliko dana pojavila informacija da su radnici u FBiH najsiromašniji u cijeloj Evropi. Zatim je Vlada to demantovala informacijom da su plate ipak nešto veće, da podatak nije 406 KM, nego 601 KM.

Slikovni rezultat za SVetlana Cenić

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da ljudi u Bosni i Hercegovini jesu među najsiromašnijima u Evropi, a ono što nas, takoreć, vadi, jesu niske cijene u odnosu na zapad, što se tiče određenih proizvoda.

– Međutim, hrana nije baš toliko jeftinija, a od hrane se najviše živi. Što se tiče Vlade FBiH, oni su toliko puta mijenjali metodologiju, i u toku pandemije, kada je u pitanju BDP, je li pad ovoliki ili onoliki, pa ga koriguju, pa oni objave jedan podatak, a Agencija za statistiku BiH drugi, što pokazuje da se statistika u BiH šminka. Osim što smo najsiromašniji, i statistika nam je najlošija u Evropi, i vrlo nepouzdana, ističe Cenić, te dodaje da je najbolje sam gledati i doći do podataka.

– Vidjeli ste kako su cijene rasle na mala vrata u zadnje vrijeme. Građani se zadužuju kod banaka, a banke su u proteklom periodu najviše profitirale od nenamjenskih kredita. Ti krediti služe da se neki problem premosti. Uzimaju se da bi se platile režije i da bi se nekako preživjelo. Za mene je možda i najporazniji podatak u svemu ovome bio kada me je jedno drago biće, koje je časno radilo u hotelu koji je zatvoren, pitalo da li znam nekoga kome treba bubreg. On je došao dotle izdržavajući porodicu. Ako to nije porazno, ne znam šta jeste, navodi Cenić.

Statistika je jedno, a ovakvi primjeri nešto potpuno drugo i pokazuju nam bolje u kakvoj smo situaciji.

Sindikalna potrošačka korpa u januaru iznosila je nešto više od dvije hiljade KM, a u isto vrijeme mnogo je porodica koje žive od jedne plate koja iznosi oko 600 KM. Cenić je prokomentarisala tu matematiku.

– Ja bih dodijelila Nobelovu nagradu za ekonomiju tim porodicama, koje od takve plate doručkuju ručaju i večeraju. Možda neko ko radi ima neki topli obrok, koji dobije u kešu, ili je ishrana u preduzeću, pa je tu jedna glava manje, jer on ili ona će nešto jesti.

Voljela bih također da mi ovi naši časni kreatori ekonomske politike objasne, kada je u pitanju plata koju oni prijave, neka je ona pet hiljada u prosjeku, kako se od te plate sagradi i kupi pet stanova, dvije vile, itd. Kako se to imaju računi po inostranstvu i kuće na moru? Pet hiljada u odnosu na 600 KM je ogromna razlika. Ali i od tih pet hiljada, ako jedete normalno, potrošačka korpa je oko dvije hiljade, te ostale tri hiljade da ostavljate na godinu dana ili dvije, tri, i dalje ne možete kupiti jedan stan, kuću ili vilu kakvima oni već raspolažu. Možda je zbog toga tolika buka oko jedinstvenog registra fizičkih lica pri Centralnoj banci, ocjenjuje.

(bh-index.info)