Bosna i Hercegovina je po mnogo čemu unikatna u svijetu. Humor, hrana, kultura, ali i državno uređenje čine našu državu jedinstvenom. Uređenje BiH je republičkog karaktera, iako u stvarnosti država ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli, a to su entiteti, distrikt i kantoni.
U nastavku teksta vam donosimo objašnjenje političkog sistema Bosne i Hercegovine.
USTAV BIH
Ustav Bosne i Hercegovine je donesen aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine. Ustavom se naglašava da Bosna i Hercegovina nastavlja pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine, te definiše raspodjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, kao i političke strukture Bosne i Hercegovine. Ovaj ustav je zamijenio dotadašnji ustav Republike Bosne i Hercegovine, u kojem nisu definisane političke strukture, ali je i poništio dotadašnji ilegalni ustav Republike Srpske koji je priznavao nezavisnost Republike Srpske.
Ustav se od svog donošenja do danas pokazao kao nefunkcionalan, prije svega zbog svoje skupe administracije, ali i zbog podijeljenosti po entitetskom i etničkom principu koji često onemogućava funkcionalnost instutucija Bosne i Hercegovine.
Po svom karakteru, Ustav BiH je sličan američkom Ustavu jer sadrži samo 12 članova i tako pomalo odstupa od evroprskih ustava koji sadrži mnogo više članova. Ono što čini Ustav BiH specifičnim naspram ostalih Ustava jeste to da je u njega ugrađena Evropska konvencija o ljudskim pravima. To znači da Evropska konvencija ima primat nad svim Zakonima u BiH, te da svaki zakon mora biti u skladu sa navedenom Konvencijom. Svaki Zakon koji je suprotan Konveciji ili je u koliziji sa istom, primat ima Konvencija.
PREDSJEDNIŠTVO BiH
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svakih 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira
predstavnika Srba. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat Predsjedništva traje 4 godine.
Nadležnosti Predsjedništva su odbrana Bosne i Hercegovine, te vođenje vanjske politike (imenovanje ambasadora, predstavljanje BiH u drugim država i organizacijama, potpisivanje međunarodnih sporazuma i sl.). Predsjedništvo također ima pravo pomilovati osuđenike, na prijedlog Ministarstva pravde. Sve odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine provodi Predsjedništvo.
Ono što je bitno naglasati da način izbora članova Predsjedništva nije u skladu sa demokratskim načelima i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To je iz razloga što Bošnjaci i Hrvati ne mogu biti birani sa teritorije RS-a, niti mogu glasati za svoje prestavnike ukoliko žive u RS-u. To isto važi i Srbe koji žive u FBiH. Nadalje, svim ostalim građanima koji ne pripadaju konstitutivnom naradu ne mogu biti izabrani za člana predsjedništva BiH, niti mogu birati svoje predstavnike. Ovo je potvrdio i sud Ljudskih prava u nekoliko svojih presuda ( Sejdić i Finci, Pilav idr.).
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
Parlamentarna skupština je najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Predstavnički dom i Dom naroda.
Predstavnički dom se sastoji od 42 poslanika, od kojih se dvije trećine biraju u Federaciji, a jedna trećina u Republici Srpskoj. Mandat poslanika je četiri godine, te se biraju neposredno na Općim izborima. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu, potrebno je najmanje 2/3 glasova, te najmanje jedna polovina iz Federacije i Republike Srpske. Ovaj princip tzv. entitetskog glasanja je često destruktivan po Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava da 23% poslanika u Predstavničkom domu, zaustavi usvajanje određenog zakona.
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba). Određeni zakon usvojen u Predstavničkom domu se može poništiti ukoliko se utvrdi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes nekog od konstitutivnih naroda.
VIJEĆE MINISTARA
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je najviši izvršni organ vlasti u državi, te obavlja dužnost vlade. Sastoji se od 10 članova: 9 ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg imenuje Predsjedništvo BiH, a ostale članove Predsjedavajući. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara.
Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Trenutni Predsjedavajući je Zoran Tegeltija.
Autori: Muhamed Hundur i Ajla Aljović
