fbpx

Antibakterijska daska za toalet koja uništava 99,8 posto bakterija – izum je inovatorice iz Sarajeva. Nađa Zubčević, magistrica biohemije i fiziologije, ideju za svoj izum pronašla je u svakodnevnici. Antibakterijska daska za wc školjku korisna je u toaletima gdje je velika frekvencija ljudi, kao što su bolnice, škole ili kafići.

Inovatorica si koja je osmislila antibakterijsku dasku za toalet. Odakle ti ideja za takvo nešto?

Ideja za antibakterijsku dasku se javila još 2016. godine kada sam sjedila sa svojim prijateljima u jednom kafiću, gdje smo razgovarali i zbijali šale o tome kako nam je teško kada posjećujemo javni toalet. Nakon toga sam počela istraživati hemikalije koje bi se mogle iskoristiti kako bih napravila antibakterijsku dasku. Dugo sam razmišljala i kreirala rješenje u svojoj glavi, prije nego što sam ideju prvi put predstavila prijateljima, koji su na početku mislili da se šalim. Međutim, kada sam im predstavila na koji način će izum funkcionisati, ideja im se svidjela. Javno smo prvi put predstavili ideju na turniru društvenih inovacija, kojeg je organizovala Fondacija Mozaik. Na tom turniru je bilo 150 grupa i tada smo osvojili prvo mjesto, kao i početnu investiciju da napravimo prve prototipe daske.

Na kojem principu funkcioniše tvoja inovacija?

Antibakterijska daska za toalet radi na principu senzora koji detektuje pokret tijela. Kada osoba uđe u toalet, automatski se upale UV led sijalice, koje su smještene u unutrašnjosti daske za toalet. Međutim, ono što moram naglasiti, da nije UV svijetlo ono koje uništava bakterije, već antibakterijski film koji stavljamo na dasku i koji ima sposobnost da ubije 99,8 % bakterija. Stalno radimo na unaprijeđenju antibakterijskog filma, jer smo uočili da se mogu uraditi neka poboljšanja kako bismo imali efikasniji proizvod.

Možeš li mi reći nešto više o projektu o inovacijama, na čijem si čelu trenutno?

Centar za promociju civilnog društva implementira jednogodišnji projekat koji se zove Trezor bh. inovacija, a donator projekta je Islamska razvojna banka. Taj projekat sam osmislila ja, jer mi je kao inovatorici jako smetalo zašto na internetskim stranicama ne mogu pronaći informacije o tome kako patentirati svoj proizvod. Također, ne postoji internet stranica na kojoj se mogu pronaći profili inovatora i inovatorica, informacije o njihovim inovacijama, kao i o medaljama koje osvajaju po cijelom svijetu. Shvativši sve ovo kao velike probleme, odlučila sam se u saradnji sa Centrom za promociju civilnog društva da napišemo ovaj projekat, koji smo dobili. Nastojat ćemo da u ovoj godini napravimo jedan mali korak, ali vjerujem vrlo značajan za sve inovatore i inovatorice u Bosni i Hercegovini. Kroz ovaj projekat kreirat ćemo internet platformu na kojoj će biti svi profili inovatora i njihovih proizvoda na engleskom jeziku, kako bi strani donatori mogli stupiti u kontakt s njima. Na toj platformi će biti dostupne sve potrebne informacije i dokumenti koji su im potrebni za patentiranje inovacije. Za inovatore i inovatorice će biti osigurani grantovi kako bi zaštitili inovaciju patentom. Pored toga, kroz gradove BiH održavat ćemo edukacije i treninge kroz koje ćemo ih upoznati sa samim projektom, ali i naučiti ih kako da zaštite svoju inovaciju.

BiH ima jako puno talentovanih mladih inovatora, međutim, često se susreću s mnogobrojnim problemima. Koji su to najčešći problemi?

Kao što sam već i spomenula, ne postoji niti jedna internet platforma putem koje se na jednom mjestu mogu pronaći sve informacije o patentiranju inovacije. Bez obzira na to što je Asocijacija inovatora BiH od 1995. godine do sada, osvojila preko 1200 medalja, ti podaci se nažalost ne mogu pronaći na jednom mjestu. Također, jedan od velikih problema je što se izdvajaju vrlo mala finasijska sredstva za patentiranje proizvoda. Postoje samo dva ministarstva koja daju sredstva za inovatore, koja su često nedovoljna za jednog inovatora da bi nešto patentirao, a pozivi se objavljuju samo jednom godišnje. Jedan od velikih problema je i što infrastruktura u našoj zemlji nije dovoljno razvijena, pa za komplikovanije proizvode nemoguće je napraviti prototip, a kamoli pokrenuti proizvodnju.

Sve više mladih osoba se odlučuje da napusti zemlju u potrazi za boljom budućnosti. Koji je tvoj stav o odlasku mladih? Da li smatraš da se vrijedi boriti i ostati u BiH?

Prije svega moram naglasiti da ja jako volim svoju zemlju. Najlakše je sjediti skrštenih ruku i reći da kod nas ništa ne valja, da je sve negativno, te da je potrebno otići iz države. Sa takvim razmišljanjem se stvara ozračje da u Bosni i Hercegovini nema perspektive. Hajde da se potrudimo da mi nešto učinimo, da mi nešto ponudimo našoj zemlji, da mi učinimo nešto dobro, pa ako to u krajnjem slučaju ne uspije, onda s pravom možemo reći da odlazimo u drugu zemlju za boljom budućnosti.

(Autor: Mirnes Bakija / mionama.ba)