fbpx
 Pet malih navika za velike uspjehe

Navika je snažan mehanizam koji može uvelike poboljšati ukupnu kvalitetu našega života. Međutim, ponekad je lako izgubiti se u stotinama tehnika produktivnosti i životnim hakovima na putu do izvrsnosti, stoga treba početi malim koracima.

1. Prvo bitne stvari

Često smo suočeni s dugim popisom obveza. Ne brinite, postoji način za borbu protiv frustracije. Brian Tracy, poznati trener produktivnosti, sugerira da učinite najvažniju ili čak najgoru i najtežu stvar ujutro. Glavna korist takvog postupka je vrsta psihološke nagrade koju sebi dajemo kada izvodimo nešto što zapravo ne želimo učiniti.

Uklonite ključnu prepreku i dobijete snažan impuls da nastavite sa svojim danom. Sposobnost da povećate razinu produktivnosti radeći ono što je zaista važno, a neugodno ili teško može vaš posao i život dovesti do novih visina.

2. Osmijeh na lice i kada vam nije do smijanja

Znanstvenici su uspjeli utvrditi da se ljudski fetus počinje smiješiti u majčinoj utrobi. Dijete se u prosjeku smiješi 400 puta dnevno, dok se samo trećina odraslih smiješi više od 20 puta dnevno.

Teorija međusobne povezanosti između čovjekova emocionalnog stanja i izraza lica kaže da se naše raspoloženje i dobrobit poboljšavaju kad se nasmiješimo, čak i ako je ovaj osmijeh umjetni. Nasmiješeno utječe na proizvodnju endorfina u našem mozgu. A krv ih zatim prenosi kroz cijelo tijelo. Znanstvenici vjeruju da takvi “moderatori radosti” mogu ozbiljno umanjiti tjelesnu bol i emocionalnu nelagodu.

3. Trenirajte mozak

Isto je kao i s tijelima – što više treniramo mozak, to on bolje radi. Fitness mozga, koji se naziva i kognitivnim treningom, temelji se na ideji da novi zadaci i izazovi razvijaju mozak. Naš um, kapacitet pamćenja, sposobnosti pažnje, koncentracija i brzina razmišljanja mogu se poboljšati redovitim treningom. Koristit će i vještine logičnog razmišljanja i učenja.

Tijekom izvođenja ove radnje trebali biste se pridržavati nekih jednostavnih pravila. Mijenjajte zadatke često kako bi vaš mozak upoznao nepoznato. Postavite vremenska ograničenja i pokušajte ih poštivati. Učite nove stvari i tražite nove predmete o kojima ćete učiti. Zaboravite na kalkulator. Uskoro ćete vidjeti kako 20 minuta dnevno ima ogroman utjecaj na vaše kognitivne funkcije.

4. Ne zaboravite na položaj tijela

Održavanje dobrog držanja tijela sjedeći presudno je za dobro zdravlje. Priroda je dizajnirala ljudska bića da čitav dan trče, šetaju i traže hranu. To su radili naši preci. I zato sjedenje u jednom položaju 8 sati dnevno nije najprirodniji postupak. To može dovesti do zagušenja krvi u donjem dijelu tijela, što rezultira oticanjem nogu. Mišićni korzet kralježnice postaje klimav i njegova složena područja jednostavno prestaju raditi.

Da biste izbjegli sve to, naviknite se povremeno praviti kratke pauze – prošećite se malo, istežite se i dajte tijelu malo posla. I zapamtite pravilno držanje tijela. Nabavite dobru stolicu, namjestite je dok vam noge ne budu paralelne sa tlom. Pazite da su vam koljena ujednačena s kukovima. Stavite noge ravno na pod i nemojte prekrižiti noge dok sjedite. Podjednako rasporedite tjelesnu težinu, položite ruke na stol i počnite produktivno raditi.

5. Skenirajte svoje misli

Negativnost je praktički posvuda. Naši društveni prostori puni su uznemirujućih događaja, negativnih iskustava i mučnih misli. Ali možemo (i trebali bismo) biti gospodari vlastitog uma i skeneri svega što nam padne na pamet.

Kad god dobijete neku misao, skenirajte je da biste vidjeli je li korisna i pozitivna ili bezvrijedna. Negativno razmišljanje je gubitak našeg intelektualnog potencijala.

(studomat.ba)