fbpx

Sedamnaestogodišnji Abdelilah iz Maroka trenutno je u Sarajevu i ovih dana na cesti prodaje maramice u namjeri da prikupi novac potreban za daljnji put. U Maroku su ostali roditelji i sestra, dok su njegovi planovi vezani su Italiju.„Tamo mogu imati dobar život. Mogu pomoći porodici i mogu raditi”, kaže Abdelilah, koji je u Bosnu i Hercegovinu stigao prije otprilike dva mjeseca.

Sa popuštanjem mjera ograničenog kretanja koje su u balkanskim zemljama bile uvedene zbog koronavirusa, raste broj migranata koji u dolaze u Bosnu i Hercegovinu.Te brojke su manje u odnosu na prošlogodišnje. Prvi čovjek Međunarodne organizacije za migracije Peter Van Der Auweraert kaže da je prošle sedmice pristiglo oko 360 migranata. Njegove procjene su da bi na sedmičnom nivou u zemlju moglo ulaziti oko 400-450 migranata.„Za vrijeme korona virusa, devet hiljada migranata je ostalo u Srbiji i znali smo da će neki od njih doći u Bosnu u i Hercegovinu”, kaže Van der Auweraert. „Moj tim iz Srbije mi kaže da oni odlaze u četiri različita pravca. Idu u Mađarasku, Rumuniju direktno u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu.”

On kaže se da u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini boravi oko 5.200, a procjenjuje da je na otvorenom između 1.500 do 2.000 migranata.„Također, uočavamo kako ljudi i dalje iz prihvatnih centara odlaze prema Hrvatskoj. Prošle sedmice smo imali oko 250 ljudi koji su se zaputili ka toj zemlji”, kaže šef Međunarodne organizacije za migracije.Vlasti u Unsko-sanskom kantonu ne dozvoljaju popunjavanje svih ležavaja u kampu Bira, dok u Tuzli ne postoji prihvatni centar. Neki migranti sa kojima je Glas Amerike razgovarao na ulicama Sarajeva kažu da ne žele u kampove.Organizacije poput Crvenog križa i Danskog vijeća za izbjeglice nastoje pomoći migrantima, kako u kampovima, tako i na ulici.

„I takva asistencija, pre svega, podrazumeva humanitarnu hitnu pomoć u vidu pružanja ili prehrambenih paketa ili prve pomoći, odnosno zdravstvene zaštite”, kaže Selena Kozakijević, menadžer programa zaštite Danskog vijeća za izbjeglice.Ona kaže da je Dansko vijeće za izbjeglice tokom pandemije sarađuje sa institucijama zdravstva i organizovan je pregled i testiranje migranata na COVID-19 i do sada, kako je navela, dosadašnji testovi su bili negativni.Jasmin Nikšić, koordinator za zdravstvo u oblasti migracija Crvenog križa FBiH, govori na kakve povrede mobilni timovi najčešće saniraju.„Naši timovi prve pomoći najčešće imaju potrebu da intervenišu kada su u pitanju rane, previjanje rana”, kaže Nikšić. „Zatim, veliki je broj žuljeva i bolovima u mišićima i kostima iz razloga jer dugo pješače”.

Preko Bosne i Hercegovine, migranti nastavljaju put prema zapadnoevropskim zemljama. Pogodna lokacija za izlazak iz zemlje je Unsko-sanski kanton, gdje je i najveća koncentracija migranata.„Samo je 60 kilometara granice od Unsko-sanskog kantona preko Hrvatske do Slovenije”, kaže šef Van der Auweraert. „Slovenija je važna za migrante jer to prva šengenska zemlja i kretanje je lakše, što je razlog što ljudi odlaze u Unsko-sanski kanton

.”Abdelilah je pokušavao je preći granicu, ali su ga, kaže, hrvatski policajci uhvatili nakon što je četiri dana boravio u šumi u Hrvatskoj i vratili u Bihać. On priča da su hrvatski policajci skloni tome da migrantima otimaju mobitele, novac i da udaraju.On se vratio u Sarajevo i planira opet krenuti u prelazak granice ili u „game”, kako oni to nazivaju.

Izvor:VOA