fbpx

Kako prepoznati kada je osoba žrtva psihološkog nasilja i kome se obratiti

by | apr 19, 2021 | Novosti, Vijesti

Psihičko nasilje nosi ozbiljne posljedice

Piše Dželila Mulić-Čorbo, porodična sistemska psihoterapeutkinja

Psiholozi i socijalni radnici su saglasni da nije samo fizičko nasilje nasilje, a to prepoznaju i zakoni u Bosni i Hercegovini. Iako jeste najprepoznatljiviji, važno je da se zapitamo šta je s nasiljem koje ne vidimo tako lako, ne prepoznajemo tako lako, ne možemo da ga opipamo, na dodir ne boli, ali svaka misao o sebi boli, mnogo jače i mnogo teže nego modrica. Toliko bolan i opasan oblik nasilja koji ne  možemo da vidimo jeste psihičko nasilje odnosno emocionalno zlostavljanje.

Psihičko nasilje se odnosi na oblike zlostavljanja s ciljem zadobivanja moći i kontrole nad žrtvom i potpuno je razarajuće za psihičko zdravlje i ličnost. Obuhvata različite zabrane, omalovažavanje, izolaciju, marginaliziranje problema, prijetnje žrtvi ili njoj dragoj osobi, uvrede, potcjenjivanje, ucjene, kontrolu kretanja i sl. U osnovi psihičkog nasilja je verbalno zlostavljanje. Nasilnik konstantno kritikuje ili vrši negativno “etiketiranje” osobe.

Neki od vidova emocionalnog i psihičkog nasilja su:

  • Okrivljavanje za sve probleme koji postoje u vezi ili braku
  • Poređenje sa drugima i urušavanje samopouzdanja
  • Ponižavanje i omalovažavanje pred drugima
  • Kritikovanje ženine inteligencije, izgleda, sposobnosti
  • Zlovolja i optuživanje žene za sopstvene neuspjehe i nezadovoljstvo
  • Vikanje, vrijeđanje i psovanje, nazivanje pogrdnim imenima
  • Nabijanje osjećaja krivice ženi ako ne želi seksualni odnos
  • Ucjenjivanje da će učiniti nešto opasno, ako ne urade ono što on želi
  • Prijetnja samoubistvom
  • Nemogućnost da se razgovara o onome što se dešava u vezi ili braku
  • Strah da pričate o onome što se događa i kako se osjećate
  • Kontrolisanje kada odlazite, a kada se vraćate kući
  • Sprečavanje da se viđate sa prijateljicama i porodicom ili da uspostavljate nova prijateljstva i kontakte
  • Potreba da odustanete od svega, samo da biste ugodili partneru ili izbjegli njegovo nezadovoljstvo.

Žene koje imaju iskustvo psihičkog/emocionalnog zlostavljanja mogu početi da vjeruju da je ono što nasilnik govori o njima istina. Mogu početi da misle o sebi da su glupe, ružne, neprivlačne, debele i da niko na ovom svijetu nikad ne bi stupio u vezu sa njima.

Žene također veoma često mogu sebe kriviti za nasilje koje im se dešava. Neprestano kritikovanje urušava samopouzdanje i sigurnost u sebe i otežava izlazak iz nasilne veze.

Posljedice nasilja u porodici su mnogobrojne, a posebno karakteristične za psihičko zlostavljanje su:

  • napetost, nemir, osjećaj slabosti,
  • osjećaj srama, krivnje, samozanemarivanje,
  • osjećaj straha (za sebe, svoj život, život bliskih osoba),
  • gubitak samopouzdanja,
  • neurotske reakcije, poremećaj spavanja, poremećaj ishrane,
  • zloupotreba droge, alkohola,
  • problemi s koncentracijom, dezorijentacija,
  • osjećaj rastresenosti, pokušaj suicida.

Kod žena žrtava nasilja narušen je doživljaj bazične sigurnosti, sniženo samopouzdanje i samopoštovanje, prisutna je stalna strepnja i strah od ponovnog povređivanja, stid i sramota, što i karakterizira prvu faze viktimizacije.

Svi u lancu institucija i pojedinaca koji daju maksimalne napore da zaštite žene i djecu žrtve nasilja, kada ispred sebe imaju žrtvu nasilja, posebno psihičkog nasilja, treba da se zapitaju:

  • Koja su moja lična uvjerenja i stavovi o nasilju u porodici, posebno o psihičkom nasilju?
  • U kojoj mjeri ih unosim tokom ispitivanja i tretmana preživjelih nasilja?
  • Da li vodim računa kako ispitujem preživjele, da li pitanja koja postavljam ispituju adekvatno relacije unutar porodice, dinamiku unutar porodice, utičem li dodatno na retraumatizaciju? Da li odgovorima mogu da dobijemo jasnu sliku o kojem obliku nasilja se radi?
  • Na koji način tretiram djecu u nasilnoj porodici? Na koji način ih štitim?
  • Šta mogu bolje i drugačije da bih pomogao ženi?

Ako vas partner vrijeđa, postavlja razne zabrane, često kritikuje, plaši vas, ucjenjuje, ubjeđuje vas da ne vrijedite, da ništa ne možete sami, da ste nesposobni, da vas niko ne može voljeti, da ste ružni, glupi i pokazuje druga ponižavajuća i uvredljiva ponašanja, obratite se za pomoć. Pozovite SOS telefon (1265 FBiH ili 1264 RS), kontaktirajte centar za socijalni rad, potražite pomoć od nekoga kome vjerujete, potražite stručnu psihološku podršku, pozovite policiju ako se plašite.

Od novembra 2020. godine u sklopu projekta o nasilju u porodici koji Atlantska inicijativa provodi uz Ambasadu Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini radili smo i na jačanju znanja i kompetencija stručnjaka i stručnjakinja koji rade u sistemu zaštite. Kroz brojne radionice i sastanke govorili smo o tome kako psihičko nasilje nije dovoljno prepoznato te o načinima kako podržati osobe izložene ovom obliku nasilja. U ovom članku dajemo pregled uzroka i posljedica psihičkog nasilja u želji da ovom obliku nasilja damo pažnju koju zahtijeva i da doprinesemo njegovom prepoznavanju i tretiranju. U okviru projekta „Jačanje odgovora na nasilje u porodici tokom i neposredno nakon krize COVID-19 u BiH“ cilj je provesti i objaviti jedinstvenu analizu nasilja u porodici tokom krize COVID 19 i postaviti posebne mjere koje će se predložiti onima koji su važan faktor u suočavanju i prevenciji porodičnog nasilja (socijalne službe, pravosuđe).

Pratite CAT BIH

Instagram

Vijesti

CAT Patrola

PodCAT sa Malikom

Sa mačkama u zajednici