fbpx

Intervju – Dejan Andrić, Nevid teatar: “Potrebno je da mladi prestanu da ćute”

by | nov 16, 2020 | Novosti, Vijesti

 

Nevid teatar iz Banje Luke u saradnji sa Udruženjem dramskih umetnika Srbije realizira projekt “Obrazovanje kroz igru”, koji se ostvaruje kroz Zajednički regionalni program “Dijalog za budućnost”, koji u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji provode UNDP, UNICEF i UNESCO. Tim povodom razgovarali smo sa Dejanom Andrićem iz Nevid Teatra, koji za portal Mreže za izgradnju mira govori o glavnim ciljevima ovog projekta, basnama i bajkama koje su pristigle u okviru regionalnog konkursa, teatru i obrazovanju, te teatarskom radu u vrijeme pandemije

Razgovarao: Đorđe Krajišnik

Implementacijom projekta „Obrazovanje kroz igru”, kako nam je kazao Dejan Andrić,  biće omogućeno djeci, mladima i odraslima da kroz audio, literarnu i dramsku obrazovnu formu uče i prošire svoja znanja o kulturnim raznolikostima i vrijednostima cjeloživotnog učenja i obrazovanja.

– Jedan od fokusa projekta usmjeren je na ugroženu i osjetljivu djecu i obrazovanje pozorišne publike kroz audio i animiranu multimedijalnu obrazovnu formu. Projekat se implementira u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori od jula 2020. godine do marta 2021. godine, a posebne aktivnosti biće realizovane u Banjaluci, Užicu, Šapcu, Zrenjaninu, Kragujevcu, Subotici, Smederevu, Beogradu, Novom Sadu, Somboru i Vršcu. „Obrazovanje kroz igru” jedan je od 19 izabranih projekata koji se finansira u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost”, čiji je cilj dugoročna izgradnja mira i unapređenje dijaloga i društvene kohezije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.

Problemi obrazovanja

Prošle godine, projekat je realizovan širom Bosne i Hercegovine u okviru projekta UN-a: „Dijalog za budućnost”, a posebne aktivnosti realizovane su u Mostaru, Tuzli, Doboju, Usori, Travniku, Kiseljaku, Kreševu, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Bugojnu i Banjaluci.

U okviru ovog projekta organizovali ste regionalni konkurs za originalne bajke i basne za djecu, konkurs je završen, kakve je rezultate polučio?

– Na konkurs je stiglo 317 prijava. Neki učesnici napisali su više bajki i basni pa je u konkurenciji ukupno bilo 368 priča. Autori su pisali i svoja zapažanja o osnovnim problemima obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Na konkurs su se mogli prijaviti i svi koji su željeli poslati samo svoje mišljenje o obrazovanju i predložiti odgovarajuće ideje reforme obrazovanja u ove tri države. Zbog velikog broja izuzetno kvalitetnih prijava, odlučeno je da bude izabrano 15, umjesto prvobitno planiranih 10 bajki i basni, uz povećanje nagradnog fonda. Zanimljivo je da su radovi pristigli iz čak 110 gradova i opština u regionu. Najviše prijava stiglo je iz Bosne i Hercegovine (134), a potom slijede Srbija (133) i Crna Gora (50). Najmlađi učesnik konkursa ima pet, a najstariji 79 godina.

Žiri u sastavu Aleksandra Čvorović i umjetnici iz Nevid teatra izabrao jesljedeće bajke i basne: „Basna o pčeli i pužu” autora Murisa Žigonje iz Viteza (Bosna i Hercegovina), „Kengurova želja” autorke Katarine Krstajić iz Beograda (Srbija), „Crna ovca” autorke Tamare Senić iz Podgorice (Crna Gora), „Crvenka na Pasjem brdu” autorke Ivone Momirović iz Beograda (Srbija), „Legenda o Jetiju” autora Dubravka Bobana iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina), „Praskozorje sumraka” autora Miloša Petkovića iz Niša (Srbija), „Čudesni pečurak” autorke Dubravke Vujinović iz Trebinja (Bosna i Hercegovina), „Gospodar visina i neuhvatljivi ronilac” autora Aleksandra Teokarevića iz Beograda (Srbija), „Zli Prah i mladi  vjetar Spaljenko” autorke Biljane Obradović iz Bijelog Polja (Crna Gora), „Gde ježić spava” autorke Milice Konstantinović Stanojević iz Sremske Mitrovice (Srbija), „Bajka sa Ostrva vječnog proljeća” autora Igora Vučka iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina), „Dječak Neal otkriva ljepote različitosti” autorke Ćere Imširović iz Zenice (Bosna i Hercegovina), „Čuda se dobrim djelima stvaraju ‒ Kako su Dan i Jutra popravili zlog čarobnjaka” autorke Dženite Hrnjičić iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina), „Kako je mala izviđačka družina pronašla sreću” autorki Tee Katice i Amile Masleše/Scout Sisters BH iz Mostara (Bosna i Hercegovina) i „Princeza i svetioničar” autorke Danijele Lazendić iz Banjaluke (Bosna i Hercegovina).

Jedna od glavnih tema je bilo pitanje međukulturnog prožimanja, upoznavanja i rušenja predrasuda o drugome, koliko su mladi danas zainteresovani za suočavanje sa ovim temama?

– Djeca i mladi u Bosni i Hercegovini odrastaju i obrazuju se u ambijentu podjela. Kulturna raznolikost je predstavljena kao problem, a ne kao bogatstvo. Svakodnevno su izloženi etničkoj i drugim vidovima segregacije ili diskriminacije u školama. Najekstremniji primjer je „dvije škole pod istim krovom”.  Ovo je praksa koja se kontinuirano sprovodi i primjenjuje od 1997. godine u obrazovanju. U 28 mjesta u Bosni i Hercegovini postoji 56 ovakvih škola. U njima su na različite načine djeca i mladi odvojena i nastavu ne pohađaju zajedno. Dijele se po nacionalnosti. Ne smiju koristiti isti ulaz. Jedni ulaze u školu s jedne, a drugi sa druge strane. Na taj način ne mogu se sresti niti mogu ostvariti bilo kakav oblik društvene interakcije i fizičkog kontakta.

Osim pozitivnog primjera učenika Gimnazije i Strukovne škole iz Jajca, koji nisu pristali na etničke podjele u školama i koji su izvojevali pobjedu, većina mladih i njihovih roditelja ne vide problem segregacije niti problem u podijeljenom školstvu, jer nisu svjesni da ovakva organizacija školstva produbljuje podjele, njeguje predrasude, međukulturalnu i međunacionalnu netoleranciju i potencijalno vode do sukoba i nasilja.

Nedopustivo je da „dvije škole pod istim krovom” postoje u 2020. godini, zato je potrebno da mladi prestanu da ćute, da se aktivnije uključe u reformu obrazovanja, jer očigledno nadležni organi ne preduzimaju ništa u cilju ukidanja segregacije u obrazovanju.

Tema konkursa je, kako ste pomenuli, bila usmjerena i na probleme obrazovanja na ovim prostorima, te na prijedloge njihovog rješavanja, kako su građani tri države koje su bile u fokusu konkursa odgovorili na poziv, te kakve su ideje i mišljenja pristigla?

– Na osnovu 317 mišljenja i zapažanja pristiglih na regionalni konkurs u okviru projekta „Obrazovanje kroz igru”, kao najveće probleme obrazovanja u regionu autori/ke i učesnici/ce konkursa navode zastarjele metode i tehnike podučavanja, koje ne omogućavaju adekvatan rast i razvoj mladih ljudi, nedostatak prakse, loš kvalitet nastavnog programa, preopširno gradivo, nastavni sadržaji neprimjeren dobu i uzrastu učenika. Sve češći i ozbiljniji slučajevi vršnjačkog nasilja i nasilja putem interneta, zloupotreba drogâ i drugi vidovi maloljetničke delikvencije uz nekažnjavanje počinioca. Veliki broj privatnih obrazovnih institucija koje predstavljaju mjesto za lako dolaženje do zvanja, degradacija diploma, netransparentnost u zapošljavanju nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja, nezainteresovanost nastavnog kadra za unapređenje kvaliteta nastave, primat medija (interneta i televizije) u odnosu na školstvo (i porodicu) u obrazovanju i vaspitavanju mladih.Osim toga, smatraju da učenici isključivo kroz iskustveno učenje mogu osloboditi svoj kreativni potencijal, spoznati svijet oko sebe i razviti kritičko mišljenje, a da su prosvjetni radnici preopterećeni papirologijom i da u Bosni i Hercegovini ne postoji obrazovni sistem, nego sistemi.

Autori/ke i učesnici/ce konkursa smatraju da treba povećati broj odlazaka u pozorište, muzeje, galerije i na dječije umjetničke festivale, obezbijediti više logopeda, psihologa i asistenata u nastavi, edukovati prosvjetne radnike kako da prepoznaju darovitu djecu, obogatiti školske biblioteke, držati časove u muzejima, bibliotekama, botaničkim baštama, u prirodi, praktikovati razne sportove ‒ vožnja bicikala, stonog tenisa, plivanja, odbojke, ohrabrivati individualnost i originalnost, organizovati susrete sa uspješnim umjetnicima, glumcima, muzičarima, pjesnicima, slikarima, piscima, sportistima i naučnicima iz različitih oblasti, uvesti kratkometražne filmove o životinjama, o očuvanju njihovih staništa, u Bosni i Hercegovini ukinuti dvije škole pod istim krovom, smanjiti etno-nacionalne instrumentalizacije udžbenika, kreirati jedinstvene programe uz uvažavanje nacionalnih grupa predmeta i još mnogo korisnih prijedloga reformi obrazovnih sistema u ove tri države koje možete pročitati na stranici projekta: www.obrazovanjekrozigru.com/analiza-obrazovanja/

Nevid teatar već duže vremena radi na edukacijskom pristupu unutar teatra, kakva su vam iskustva u tom smislu, te koliko se u teatarskim okvirima može nadomjestiti ono što često izostaje iz sistemskog obrazovnog procesa?

– U posljednje četiri godine producirali smo četiri autorske predstave za djecu, različitih žanrova i stilova u kojima smo istraživali interaktivni pristup u radu sa djecom, jer interakcija predstavlja fundamentalni način upoznavanja svijeta oko sebe i omogućava da se veoma složene saznajne i vrednosne poruke mogu na pristupačan način prenijeti onima kojima su namijenjene. U istom periodu, implementirali smo i tri edukativna programa koji sadrže i dramske interaktivne radionice i predavanja. Ove radionice kod djece razvijaju kreativno mišljenje i  promovišu toleranciju na tuđa osjećanja a tokom predavanja pokušali smo približiti svima koji su zainteresovani za obrazovanje i vaspitanje djece metodologiju rada i tehnike dramskih igara koje koristimo u radionicama kako bismo im olakšali primjenu u svakodnevnom radu. Ovakav način rada bi bio izrazito koristan ukoliko bi se primjenjivao u nastavnim i vannastavnim aktivnostima u obrazovanju jer utiče na sveobuhvatni razvoj djeteta.

Koristeći interaktivni i obrazovni pristup u radu sa djecom mogu se promovisati univerzalne ljudske slobode i vrijednosti i može se povećati dječija samosvjesnost u socijalnom okruženju te savladati nastavno gradivo. Predstava za djecu i odrasle „Princeza Zlatka u kraljevstvu boja” autora i reditelja Marka Dukića, govori o princezi Zlatki (Maja Vujanović), princezi vila i vilenjaka iz Žutog kralјevstva, koja oplemenjuje svoj život upoznajući kralјevstva raznih boja, te na taj način razara predrasude svoga oca Kralјa Žutka i prikazuje djeci da je svijet koji je obogaćen raznolikostima ujedno bogatiji i sadržajniji. Kraljevstva predstavljaju gradove Bosne i Hercegovine: Sarajevo, Tuzlu, Banjaluku, Jajce, Trebinje i Mostar. U okviru ovog projekta, predstava je izvedena prošle godine širom Bosne i Hercegovine a iduće godine biće odigrana u 10 gradova Srbije. Djeca iz Bosne i Hercegovine i Srbije sa nama upoznaju istoriju i kulturu gradova Bosne i Hercegovine, što doprinosi razvoju otvorenog i tolerantnog duha kod djece, jer rano saznavanje o različitostima kultura predstavlјa korak ka njihovom prihvatanju i razumijevanju bogatstva koje ona nose.

Predstava za djecu„Čudesni kontinenti”autora i reditelja Marka Dukića slijedi principe savremenog teatra pokreta i namijenjena je djeci uzrasta od tri do devet godina starosti. Govori o zlobnom čika Vlastimiru Prigrabiću koji se igra uništavanja dječjih igrališta i prirode. Suprotstavljaju mu se Štuc i Muc iz organizacije „Dijete za bombonu” i nakon što objasne djeci da samo uz njihovu pomoć mogu pobijediti Vlastimira, zajedno kreću na putovanja po svim kontinentima posjećujući brojna neobična mjesta. Interakcija sa publikom je ostvarena potpuno i učestvovanje djece sa dva glumca na sceni je konstantno te ključno za izvođenje predstave. S obzirom na to da je predstava izuzetno edukativna, jer djecu uči geografskim pojmovima, kontinentima, životu na Zemlji, interakcijom omogućavamo djeci da usmjeravaju predstavu u pravcu u kojem ona žele. Svako izvođenje predstave je drugačije od prethodnog, jer djeca prvo biraju određeni kontinent kuda žele putovati, a zatim i učestvuju u pokretanju date scene.

Ovo je do sada samo dio aktivnosti u okviru navedenog projekta, šta je dalje u planu, te da li će najbolji radovi biti publikovani?

– Na osnovu 15 izabranih bajki ili basni za djecu, Nevid teatar će štampati ilustrovanu knjigu, kao i objaviti audio-knjigu i verziju audio-knjige za djecu sa poteškoćama u razvoju. Takođe, na veb sajtu projekta biće dostupna elektronska verzija ilustrovane knjige. U okviru projekta „Obrazovanje kroz igru” biće organizovan i dvodnevni obrazovni program u Banjaluci, u februaru 2021. godine. Prvog dana biće održano predavanje na temu obrazovanja djece i mladih u svrhu razvoja kreativnog stvaralaštva i kritičkog mišlјenja putem umjetnosti na kojem će biti predstavljena i analiza odgovora o obrazovanju. Drugog dana biće realizovano Javno čitanje najlјepših bajki i basni za djecu radi promovisanja autorskog dramskog stvaralaštva u regionu i tom prilikom Nevid teatar će ugostiti 16 najbolјih autora/ki iz regiona.

Svjetionik promjena

Oba događaja ćemo uživo prenositi. Radi obrazovanja pozorišne publike kreiraćemo animirani multimedijalni pozorišni bonton a u februaru i martu 2021. godine, odigraćemo i interaktivnu predstavu za djecu i odrasle „Princeza Zlatka u kraljevstvu boja” i realizovati 20 dramskih radionica za djecu uzrasta od četiri do šest i od devet do 14 godina starosti u 10 gradova SrbijeUžicu, Šapcu, Zrenjaninu, Kragujevcu, Subotici, Smederevu, Beogradu, Novom Sadu, Somboru i Vršcu.

Kroz ovaj projekat radite i na obrazovanju nove teatarske publike, koliko je to u današnjim okvirima izazovan poduhvat, te kako se teatar može nositi sa novim medijima i privući pažnju mladih?

– Da biste izgradili pozorišnu kulturnu publiku, morate biti strpljivi i istrajni. Morate raditi naporno i temeljno. Morate vjerovati i ne odustajati, bez obzira na okolnosti. Mi nastojimo ostati dosljedni u onom što radimo kako bismo djeci, mladima i odraslima ponudili kulturni sadržaj koji doprinosi razvoju fizičkih, kognitivnih i socijalnih vještina. Prepoznatljivi smo u pozorišnom svijetu jer pišemo autorske tekstove za naše predstave, osmišlјavamo kostimografiju, scenografiju, dizajn, samostalno radimo montažu, video-produkciju, animaciju, te stremimo da obrazujemo publiku koja će razumjeti i vrednovati umjetničko djelo, koja će znati da razgovara o predstavi. Na taj način čuvamo kontakt sa publikom i stvaramo kritičnu masu jer je naš cilj da postanemo najvažniji autorski nekonvencionalni teatar u regiji, inovativni i obrazovni model kulturnog preporoda zajednice.

Veliko priznanje da sve ono što radimo i čemu težimo ima smisla je animirana bajka za djecu, mlade i odrasle od tri do 133 godine„Pustolovine Boleta Komete”, koja predstavlja autorski rad Marka Dukića i koja je do sada osvojila pet nagrada na međunarodnim festivalima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji u kategorijama kreativnosti, inovativnosti, animaciji, najbolje predstave festivala po odluci dječijeg i stručnog žirija. Priča govori o dječaku Boletu Kometi koji je u potrazi za svojim nestalim ocem, koga je oteo  Sum Sum, biće iz svemira. Bole Kometa (Smiljana Marinković) na svom putu, rješavajući razne zagonetke i prepreke, proživljava nevjerovatne situacije: put u pustinju i kroz morsku oluju, silazak na dno mora i duboko u zemlju, te putovanje kroz svemirske crvotočine do drugih planeta.

U ovoj animiranoj bajci htjeli smo djeci koja danas odrastaju ispred malih ekrana i koja se igraju igrica na računarima, tabletima i mobilnim telefonima, približiti teatar tako što smo čudesno spojili njihovo okruženje i pozorišna sredstava, ispreplitanjem žive glumačke igre, projektovane animacije na platnu, zvučnih i svjetlosnih efekata. Rezultat toga je da se djeca danas igraju Boleta Komete, što za nas predstavlja i veće priznanje od svih ovih nagrada, jer sve ovo i radimo zbog njih, zbog njihovog odrastanja u društvu koje njeguje istinske vrijednosti, dobrotu i plemenitost.

Živimo vrijeme pandemije, izolacija i ograničenih kulturnih aktivnosti, kako se Nevid teatar nosi sa ovom situacijom, te na koji način ste svoj rad prilagodili datom stanju?

– S obzirom na to da trenutno realizujemo kompleksan projekat, potpuno smo posvećeni njegovoj implementaciji. Osim ograničenja u radu pozorišta zbog trenutne epidemiološke situacije izazvane virusom korona, mi imamo problem u organizaciji predstava jer smo jedino banjalučko pozorište koje još nema svoj prostor za rad.

Projekat „Obrazovanje kroz igru” je tako osmišljen da ima mnoge aktivnosti koje je moguće realizovati u punom obimu, a nastojaćemo da i one aktivnosti, poput izvođenja predstave i odražavanja dramskih radionica za djecu, realizujemo kako smo planirali, jer svoje programske aktivnosti izvodimo u najrazličitijim prostorima, na otvorenim prostorima grada: po parkovima, trgovima, ulicama, krovovima, tvrđavama i u zatvorenim prostorima: stanovima, podrumima, restoranima, gostionicama, galerijama, pozorištima i nikada ne odustajemo dok ne pokušamo na sve moguće načine realizovati sve ono što smo zamislili i vjerujemo da će tako biti i ovog puta, jer pozorište je prošlo kroz mnoga turbulentna vremena i siguran sam da će i nakon ove pošasti opstati i biti svjetionik promjena u društvu.

(mreza-mira.net)

Pratite CAT BIH

Instagram

Vijesti

CAT Patrola

PodCAT sa Malikom

Sa mačkama u zajednici