fbpx

Do kraja marta 2019. godine BiH će biti izručena dvojica njenih državljana zarobljenih u Siriji. Stručnjaci tvrde da BiH ima mehanizme za prihvat povratnika sa stranih ratišta.

Od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišli su na ratišta u Siriju i Irak. Sigurnosne službe procjenjuju da se većina pridružila ekstremistima „Islamske države” (ID) ili drugim ekstremnim i terorističkim grupama. Neki od njih su, poput Amira Selimovića iz Živinica, slali prijeteće poruke u BiH „nevjernicima” i muslimanima „koji su napustili islam”.

„Onoga ko se ne pokaje i ne vrati Allahu čeka narandžasti kombinezon”, prijetio je Selimović. Ovaj ekstremista, koji je zbog zatvaranja paradžemata prijetio smrću i reisul-ulemi Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću, zarobljen je nedavno na granici Sirije i Iraka gdje se sa posljednjim „fanatičnim” pripadnicima ID-a odupirao ofanzivi koalicijskih snaga.

Selimović, ali i drugi državljani BiH koji su se na stranim ratištima na Bliskom istoku borili u redovima ekstremista, uskoro bi mogli biti izručeni BiH. Procjenjuje se da je na stranim ratištima poginulo oko 60 državljana BiH, dok ih se oko 50 vratilo u ovu zemlju. Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (Odsjek za sigurnosne i mirovne studije) Vlado Azinović kaže da je riječ o punoljetnim osobama koje su neko vrijeme boravile u Siriji ili Iraku i koje su podvrgnute odgovarajućim zakonskim procedurama.

BiH ima iskustva sa prihvatom povratnika sa stranih ratišta

„Osobe koje su napustile BiH nakon ljeta 2014. godine, kada je usvojena dopuna Kaznenog zakona u članku 162 B, kojim se sankcionira sudjelovanje u paravojnim ili parapolicijskim formacijama u nekom sukobu izvan BiH, po povratku u zemlju bile bi saslušane, u nekim slučajevima i zadržane, a onda je na temelju prikupljenih saznanja i dokaza protiv njih najčešće podizana optužnica i suđeno im je pred Sudom BiH”, kaže profesor Azinović za Deutsche Welle.

“Do sada je pravomoćno okončano više od 20 takvih procesa protiv povratnika s ratišta u Siriji i Iraku, kao i protiv onih u BiH koji su ih vrbovali, poticali i plaćali ta putovanja. Po pravilu, takve su osobe potom upućivane na odsluženje zatvorske kazne”, dodaje Azinović.

On napominje da se ova praksa ne odnosi samo na pripadnike „Islamske države”, nego i na one koji su bili u formacijama povezanim s Frontom al-Nusra ili al-Kaidom jer su posebnom rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) ove tri grupe proglašene terorističkim, a svaka članica UN-a preuzela je obavezu da će kazneno goniti svoje građane koji su pristupili tim grupama. „Odredba 162 B odnosi se i na građane BiH koji su odlazili na ratišta u Ukrajini, ali je takvih slučajeva bilo iznimno malo – samo sedam, a uglavnom se radilo o ljudima koji žive izvan BiH te su tako ostali nedostupni našim organima gonjenja”, kaže Azinović.

Nedostaju programi za rehabilitaciju i reintegraciju

Naš sagovornik podsjeća da je BiH uspješno razvila mehanizme za prihvat povratnika sa stranih ratišta te da su prvi takvi slučajevi zabilježeni već 2013. godine. „Dakle, niti se radi o nekom potpuno novom izazovu, niti će povratak biti tako masovan da ga se neće moći kontrolirati. Individualno će se utvrđivati moguća kaznena odgovornost svakog od tih povratnika i procjenjivati ima li elemenata za podizanje optužnica. Ono što nedostaje su programi za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika muškaraca, žena i djece u društvo. To niti može, niti treba biti posao represivnog aparata i radi se o izazovu za cjelokupno društvo. Nisam siguran da smo u ovom trenutku u stanju djelotvorno odgovoriti na taj izazov”, ističe Azinović.

U međuvremenu je saopćeno da bi još dvojica bosanskohercegovačkih državljana, koji su se borili u redovima „Islamske države” u Siriji, do kraja marta 2019. godine trebalo da budu vraćeni u BiH. Ovo je potvrdio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. Kazao je da se radi o osobama koje su trenutno u zatvoru na sjeveru Sirije i pod nadzorom Sjedinjenih Američkih Država.

Za njima su raspisane međunarodne potjernice, a po povratku u BiH bit će predati pravosuđu ove zemlje. „Mi smo za njima raspisali međunarodne potjernice, a kada smo raspisali potjernice za njima onda ih moramo i prihvatiti. Prilikom raspisivanja potjernice, njima je određen pritvor. Mi smo već dobrim dijelom zadokumentovali njihove aktivnosti i preuzet ćemo ih. Odmah ćemo ih predati bh. Tužilaštvu i Sudu na daljnje procesuiranje”, rekao je Mektić.

Uskoro Koordinacijsko tijelo za povratak bh. državljana

Vijeće ministara BiH je 2018. godine najavilo formiranje Koordinacijskog tijela koje bi trebalo biti zaduženo za povratak bosanskohercegovačkih državljana iz Sirije, a konačna potvrda o osnivanju ovog tijela očekuje se narednih dana. Početkom februara 2019. godine Sjedinjene Američke Države pozvale su zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane, strane borce, ali i žene i djecu. Iz Vijeća Evrope je poručeno BiH da će morati primiti natrag sve svoje državljane koji su se borili u redovima ID-a.

Militantima ID-a u Siriji i Iraku pridružilo se oko 40.000 stranih boraca iz 110 zemalja svijeta. Nije poznat tačan broj bosanskohercegovačkih državljana koji se u ovom trenutku nalaze na području Sirije i Iraka.

Militantima ID-a u Siriji i Iraku pridružilo se oko 40.000 stranih boraca iz 110 zemalja svijeta. Nije poznat tačan broj bosanskohercegovačkih državljana koji se u ovom trenutku nalaze na području Sirije i Iraka.

Preuzeto sa: atlantskainicijativa.org