fbpx

Budućnost koju još uvijek možemo ostvariti…

Nemamo veliku industriju, velike fabrike, proizvodnju, ekonomiju, brendove sa kojima možemo konkurisati regiji, Evropi i svijetu. Ali, ono što još uvijek imamo jeste priroda koja nam daje mogućnost organske proizvodnje koja je sve traženija u svakom kutku zemaljske kugle. Organska proizvodnja je prema mišljenju mnogih ono čemu bi se BiH trebala okrenuti, mogli bismo da proizvodimo razno voće, povrće, začinsko i ljekoviti bilje.

Da bi podigli svijest o značaju organske proizvodnje, kao i potrebi uzganjanja aromatičnog bilja Centar za životnu sredinu iz Banjaluke organizovao je akciju dijeljenja orgranski proizvedenog začinskog bilja građanima. Dijeli su ružmarin, bosiljak, nanu…

Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu kaže da su danas odlučili da podijele aromatično bilje građanima, jer je riječ o medonosnim biljkama.

“Cilj naše akcije je skretanje pažnje javnosti na značaj oprašivača među kojima su najpoznatije pčele i bez oprašivača mi ne možemo da računamo na postojanje daljeg biodiverziteta i sigurnosti naše hrane. Zaštita oprašivača podrazumijeva uzgoj biljaka bez pesticida i ostalih opasnih hemikalija”, rekla je za BUKU Ivana Kulić.

Ona dodaje su biljke koje dijele iz organskog uzgoja. Ivana kaže da su u sklopu svoje kampanje izvršili i testiranje domaćeg meda koji je imao negativne rezultate što je dobro, to znači da u njemu nisu postojali tragovi pesticida.

“Bosna i Hercegovina ima šansu za organsku poljoprivredu i to je budućnost naše hrane, hrane bez pesticide. U BiH postoji zainteresovanost proizvođača za organsku proizvodnu, ali sam proces certifikacije je veoma skup tako da i proizvođači koji i uzgajaju po nekim prirodnim metodama zapravo često sebi ne mogu da priušte obilježavanje takvih proizvoda”, ističe Ivana.

Ona dodaje da sva istraživanja pokazuju da su potrošači zainteresovani za kupovinu organskih proizvoda i hrane bez GMO-a.

“Mi godinama instiramo da proizvodi koji u sebi sadrže GMO kao takvi budu obilježeni, jer sada vlada pravilo da se obilježavaju proizvodi koji nemaju GMO, što podrazumijeva da ljudi koji se bave prirodnom proizvodnjom izdvajaju dodatna materijalna sredstva da bi ih kao takve proizvode označili”, ističe Ivana.

ORGANSKA HRANA

Organska hrana je hrana proizvedena koristeći metode koje ne uključuju savremene vještačke dodatke kao npr. pesticide i hemijska đubriva, ne sadrži genetski modificirane organizme i nije tretirana zračenjem, industrijskim rastvaračima ili hemijskim prehrambenim aditivima.

U većem dijelu ljudske istorije, poljoprivredna proizvodnja se može nazvati “organskom”. Samo je tokom 20-tog vijeka počela upotreba velikih količina vještačkih hemikalija u proizvodnji hrane. Pokret organske poljoprivrede nastao je 1940-tih godina kao odgovor na industrijalizaciju poljoprivrede i poznat je pod nazivom Zelena revolucija. Potreba za organskom hranom iz dana u dan sve više raste.

(Buka Magazin)