Blagovčanin: Balkanski državnici odobravaju radikalne pokrete

Slobodan Blagovčanin, voditelj kampanje na društvenim mrežama “Građani protiv terorizma”, u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) ocjenjuje da je, “prema svim izvještajima, u 2019. zaustavljen odlazak građana BiH na strana ratišta”.
“Gotovo da i nemamo izvještaja u kojima se bh. građani povezuju sa bilo čime sličnim. Ogroman problem imamo sa huliganima u BiH. Imamo problem sa nekim organizacijama i pokretima koje, nažalost, djeluju i dan-danas, pod pravnim okvirima unutar Bosne i Hercegovine. Veliki problem u svemu stvaraju i politički državnici, ne samo BiH, već i iz susjedstva, koji na neki način odobravaju takve pokrete”, ukazuje Blagovčanin.
Cilj kampanje “Građani protiv terorizma”, popularno nazvane CAT kampanja, je da radom na društvenim mrežama pozitivno utječe na pojavu negativnih društvenih prilika te mlade izvuče iz radikalizma kojem su podložni.
RSE: Koliko je u internet prostoru Bosne i Hercegovine govora mržnje?
Blagovčanin: Mladi koji su okupljeni oko CAT kampanje u jednom momentu su shvatili da je naš internet prostor izuzetno bogat govorom mržnje, da je tokom prethodnih sedam, osam godina, kada pričamo o radikalizaciji mladih, virtualni prostor bio jedan od načina da neke fašističke, nacističke, nacionalističke organizacije pridobiju i regrutuju svoju novu mladež.
Isto tako, nažalost, svjedoci smo, iz mnogih izvještaja, intervjua itd., da je velika većina stranih boraca u Ukrajini i Siriji, upravo preko društvenih mreža i preko interneta dobila sve neophodne informacije kako da se uključe u dešavanja i ratove koji se tamo vode.

RSE: Ovim projektom, odnosno kampanjom CAT, željeli ste osvježiti internet prostor pozitivnim vrijednostima. Iako se za sada projekt “Građani protiv terorizma” provodi samo u BiH, na koji način je ipak usmjeren i na zemlje Zapadnog Balkana?
Blagovčanin: Projekat svakako zahvata i Bosnu i Hercegovinu, a isto tako, prema statistikama koje možemo da vidimo i analizom naših stranica, dosta naše publike dolazi iz Srbije, Crne Gore, čak Makedonije, veliki broj, isto tako iz susjedne Hrvatske. Nju ne ubrajamo u države Zapadnog Balkana, ali smo svjesni da i u Republici Hrvatskoj isto tako postoji ozbiljan problem sa radikalizmom i nasilnim ekstremizmom među mladima.
RSE: Vi ste čak vodili inicijativu mladih, odnosno svih građana BiH, da svijet dobije jedan međunarodni dan borbe protiv terorizma. Što je s tom inicijativom, s obzirom na to da je trebala biti konkretno upućena Ujedinjenim nacijama?
Blagovčanin: Nažalost, da li zbog nebrige naše vlasti ili zbog čega, mi još nismo dobili odgovora, ali pohvalno je da naredne godine, ne našom inicijativom, ali uveden je dan u Ujedinjenim nacijama koji se tiče sjećanja na žrtve terorizma. To je prvi datum u novijoj istoriji koji se tiče borbe protiv terorizma.
Nama ostaje žal što su mladi, ujedinjeni iz oba entiteta i Brčko Distrikta, zajednički pokrenuli jednu veliku peticiju koja je trebala, uz malo više brige našeg Ministarstva vanjskih poslova i našeg ambasadora u UN-u, i mogla da bude bh. inicijativa, ali evo, nije.
RSE: U početku su mladi bili skeptični prema CAT kampanji. Zašto?
Blagovčanin: Jako je bitno naglasiti da su mladi uključeni u kampanju u početku bili izrevoltirani statusom bh. državljana u Evropskoj uniji kada je riječ o prelascima granica – tada su u nekoliko navrata autobusi i automobili sa bh. registarskim tablicama bili sumnjičeni za prevoz oružja, bh. građani se dovodili u dodir sa terorističkim napadima u Zapadnoj Evropi.
Sve vrijeme naša je želja da, pored naše borbe za prevenciju radikalizma i nasilnog ekstremizma, odašiljemo malo pozitivnije poruke iz Bosne i Hercegovine, da i Evropska unija i svijet vide da postoje mladi ljudi koji žele drugačiju sliku o Bosni i Hercegovini, da su to mladi ljudi koji se brinu za živote, ne samo građana BiH već i u Evropi, da imamo mogućnost da nosimo neke inicijative.
RSE: Tko su mladi u BiH koji su skloni radikalizmu?
Blagovčanin: Ne postoji tačno definisan profil osobe koja postaje teroristom, ali za veliku većinu njih je zajedničko da su to mladi ljudi u adolescentskim godinama, bez posla, bez ideje, vizije. Neki najčešći odgovor jeste da oni svoj spas nalaze u radikalizmu u onim momentima kada budu odbijeni od javnosti. Raslojavanje, i socijalno i novčano, i bilo koje, izuzetno je prisutno u našem društvu, a radikalni pokreti to su odlično shvatili.
Primjerice, bivši narkomani jako često budu stigmatizirani od društva, a i oni, kada uspiju da se izvuku iz nekog takvog problema, traže osjećaj pripadnosti, nečemu, nekoj grupi. A takve grupacije, kada dođete tamo, niti vas pitaju ko ste bili, šta ste bili. Bitno je samo da te neke postulate koje oni traže od vas da obavljate i bit ćete jednaki kao svi ostali.
RSE: Jeste li među radikalistima uočili mlade kojima je žao što su se upustili u pripadnost terorističkim skupinama?
Blagovčanin: Mogli ste da vidite povratnike sa ratišta koji govore da im je sada žao što su tamo učestvovali, međutim, oni su imali dobru namjeru, oni su u svojoj glavi imali viziju da oni spašavaju svoju braću i sestre. Kada shvatimo da je to samo jedna individua sa svim svojim problemima, koje je društvo na neki način odbacilo ili nije imalo odgovor na njen problem, a jedna takva radikalna grupa jeste imala, onda shvatimo da i mi imamo zaista dio krivice, da svi jedva čekamo da očistimo ruke od bilo kojeg problema. Da smo neke ljude prihvatali u svom životu, davali im neke ispravne i zdrave smjernice, možda ne bi skrenuli u taj radikalni ekstremistički put.

RSE: Ali radikalizam, pa evo i desničarstvo, ne jenjava, ne samo u BiH i zemljama regije nego i u zemljama Europske unije.
Blagovčanin: Prije svega, danas, u 2019. godini, jako je bitno reći da je prema svim izvještajima i SIPA-e (Državna agencija za istrage i zaštitu, prim. aut.) i OSA-e (Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, prim. aut.) zaustavljen odlazak građana BiH na strana ratišta. Gotovo da i nemamo izvještaja u kojima se bh. građani povezuju sa bilo čime sličnim. Ogroman problem imamo sa huliganima u BiH. Imamo problem sa nekim organizacijama i pokretima koje, nažalost, djeluju i dan-danas, pod pravnim okvirima unutar Bosne i Hercegovine.
Naravno, veliki problem u svemu tome nam stvaraju i politički državnici, ne samo Bosne i Hercegovine, već i iz susjedstva, koji na neki način odobravaju takve pokrete. Mogu da spomenem stvar koja se nedavno desila – ako se ne varam – u Srbiji se otvara muzej jednom od fašističkih kolaboracionista, Draži Mihailoviću (Dragoljub, prim. aut.). To je na neki način podrška komšijske države u ostvarivanju nekih radikalnih ekstremističkih stvari koje se, nažalost, prelijevaju u Bosnu i Hercegovinu. To će biti sigurno jedna od stvari sa kojom ćemo probati da se kroz CAT kampanju borimo u budućnosti.
Isto tako, nedavno smo pronašli smo jedan šop iz Splita koji otvoreno štampa majice sa ustaškim simbolima – ukoliko je to uopšte politički korektna riječ. Nažalost, nije samo Bosna i Hercegovina problem, već isto tako iz komšiluka i susjedstva mnoge nam se stvari prelijevaju, a nekako, u ovoj tranziciji, poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje se nismo odlučili jesmo li zaustavili rat da bismo živjeli zajedno ili smo zaustavili rat da bismo se mirno razdijelili, i mi, kao građani Bosne i Hercegovine, mnogo se gubimo.
Izvor: Radio Slobodna Evropa

Povezani postovi:

Moja Tuzla u jednome danu (svaki dan više ili manje isti, a ljepši ) Predizborni BiH politički riječnik ubleha, s***ja i p*****ija Tuzla, kafić Oscar i dijalog sa čaršijskim neandertalcem