fbpx

Govor mržnje podrazumijeva korištenje izjava koje proizlaze iz stereotipa i predrasuda, a koje su uvredljive i često ponižavajuće prema pojedincu ili određenoj skupini. Pojavljuje se svuda, a danas najčešće na društvenim mrežama, blogovima, forumima, portalima, u komentarima ispod različitih članaka i slično. Nažalost, objave koje šire mržnju, prvenstveno među mladima često dobivaju podršku jer ih smatraju smiješnima. Često misle da je ispravno dolaziti do vlastite popularnosti omalovažavajući druge i uglavnom ne brinu za štetu koju podržavanjem takvih poruka čine.

Piše: Anesa Balić

Jasno da neke izjave možda i ne predstavljaju govor mržnje, međutim, često ponavljanje istih dovodi do stvaranja neprijateljskog okruženja koji pogoduje daljnjem razvoju govora mržnje. Olako shvatanje takvih izjava koje vode ka govoru mržnje stvara neprijateljsko okruženje i doprinosi polarizaciji društva.

Svaki pojedinac bi trebao biti svjestan osnovnih standarda ljudskih prava i treba imati udjela u obezbjeđivanju da se ona uvijek poštuju.

Kako bi bili u mogućnosti da reaguju i odgovore na određena pitanja i probleme ljudi moraju biti informisani i obaviješteni, kao i o postojećim načinima putem kojih se može čuti njihov glas o nečemu. Neki od načina su obrazovanje, prevencija i jačanje kapaciteta za različite socijalne aktere uključujući novinare, aktiviste, nastavnike i mlade ljude.

Aktivizmom se postiže ostvarivanje zajedničkih dobrobiti

Aktivizam se najčešće definira kao nenasilna vrsta borbe za podizanje svijesti i rješavanje određenog problema u kojoj se nalazi određena grupa ljudi ili okolina. Pojedinac koji se time bavi naziva se aktivist i njegov primarni cilj je napraviti promjenu u društvu. U rješavanju određenih pitanja i donošenju odluka u lokalnoj zajednici, ali i na državnom nivou u velikoj mjeri sudjeluju i mladi. Aktivizam obuhavata zajednički poduhvat mladih, prilike za sticanje novih stavova, znanja i vještina, skup različitih zanimanja, talenata, mogućnosti i potreba (timski rad), lični doprinos mladih u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa, fokus na potrebama mladih, mogućnosti za nova iskustva i izazove.

Obrazovanje i edukacija o problemu govora mržnje ima velik značaj u njegovom suzbijanju, ali na svojevrstan način i aktivizam doprinosi sprječavanju širenja govora mržnje.

Aktivizam predstavlja poduzimanje određene akcije kojom se vidljivo radi na postizanju i ostvarivanju određenih društvenih ciljeva i koristi.

Naglasak je na tome da se radi o aktivnostima koje su usmjerene ka ostvarivanju zajedničkih, a ne ličnih ciljeva ili dobrobiti. Društveni aktivizam je socijalna pojava, svi u njemu učestvuju, međutim, jedni su aktivni, dok su drugi pasivni akteri. Nosioci plemenitih i pozitivnih vrijednosti trebaju biti prvi i najuticajniji društveni aktivisti.

Javnost ima pogrešnu percepciju aktivizma

Građanski aktivizam je jedan od najvažnijih programa organizacije, te za cilj ima podizanje svjesti građana i interesnih grupa o potrebi za aktivnim angažmanom i učešćem u procesu odlučivanja i društvenim procesima, te rad na izgradnji svijesti o potrebi da se građani i civilno društvo uključe u proces donošenja odluka, kao i stvaranje preduslova za jačanje odgovornosti vlasti i nosioca javnih funkcija.

Dobrobit zajednice odražava se na dobrobit njezinih pojedinaca, tako da starajući se za cjelinu u stvari staramo se za sebe.

Društveni aktivizam podrazumijeva solidarnost, spremnost na žrtvu i odricanje za opće ciljeve i interese neke zajednice.

Često se dešava da javnost aktivizam povezuje sa demonstracijama, izlaskom na barikade ili određenim aktivnostima koje su osmišljene da skrenu pozornost na neki problem. Takve aktivnosti uglavnom su zamišljene da bi uvjerile ili informirale druge, na primjer za dobijanje podrške za neko pitanje ili za stavljanje pitanja na dnevni red. Poduzimanjem takvih aktivnosti može se stvarati pritisak na određene institucije za promjenu, koristeći se trećim stranama kao što je javnost. Važno je razumjeti da aktivizam može biti nešto pozitivno, legalno i nenasilno.

Aktivizam u moderno doba

Društvene mreže danas u velikoj mjeri utiču na sve oblike društvenog života, pa se u novije vrijeme počeo koristiti pojam “digitalni aktivizam”. Digitalni aktivizam, također poznat kao cyber aktivizam, oblik je aktivizma koji koristi internet i digitalne medije kao platformu za masovnu mobilizaciju i političko djelovanje. Digitalni aktivizam je mjesto gdje se digitalni alati kao što su internet, mobilni telefoni, društveni mediji i slično koriste za provođenje društvenih ili političkih promjena. Aktivizam sve više djeluje kroz upotrebu društvenih mreža kao što su Facebook i Twitter, kao i upotrebu novih medija kao što je YouTube.

U današnjem digitalnom društvu digitalni aktivizam predstavlja koristan instrument za osnaživanje građana s obzirom na to da olakšava i promoviše aktivno društveno djelovanje i sudjelovanje zahvaljujući novim tehnologijama, a istovremeno doprinosi smanjenju digitalne isključenosti i digitalnog jaza.

O govoru mržnje kroz medije aktivizam može biti jako vidljiv, naročito na društvenim mrežama koje su danas dostupne gotovo svima. Aktivizam uključuje i kreiranje određenih Facebook grupa, kreiranje različitih online peticija, pokretanje određenih akcija, pisanje i čitanje blogova, primanja informacija i širenja poruka putem Youtubea i slično. Na taj način aktivisti nastoje postići veću vidljivost svojih aktivnosti, te dobiti i potrebnu podršku za ostvarenje svojih aktivnosti i ciljeva. Sve su to alati koji mogu poslužiti da javnost potaknu na uključivanje i reagovanje na štetnost govora mržnje. Jedan primjer iz prakse je upravo i #nisamtražila, koja je dobila popularnost na Facebooku, a zatim je kreirana i web stranica za isposvijestima žena i djevojaka koje su pretrpjele neki oblik seksualnog nasilja.

Svaka osoba može doprinijeti borbi protiv govora mržnje!

Jako važnu ulogu u suzbijanju govora mržnje prije svega imaju mediji i političari, ali naravno da bi i svaki pojedinac trebao reagovati na govor mržnje. Djelovati možemo iz svog doma, na ulici, ili na bilo kojem mjestu gdje može postojati govor mržnje.

Kada govorimo o uticaju aktivizma na suzbijanju govora mržnje, on se može odvijati na razne načine kako u stvarnom životu tako i u virtualno.

Ukoliko svaka osoba shvati da i sama može doprinijeti borbi protiv govora mržnje, onda će i sama borba i osuda govora mržnje biti popularizirana.

Nužno je da se kroz aktivizam zagovara donošenje određenih etičkih kodeksa unutar društva i njihova primjena s ciljem sprječavanja govora mržnje od strane aktera koji promovišu i šire govor mržnje, bez obaziranja na njegovu štetnost. Također, aktivizmom je potrebno ostvarivanje aktivne partnerske saradnje različitih društvenih aktera počevši  od državnih, obrazovnih te vjerskih institucija i zajednica, te udruženja i platformi civilnog društva s ciljem suzbijanja govora mržnje.

Poznato je da eskalacija govora mržnje može imati velike posljedice kako za individuu, tako i za određenu grupu društvu, odnosno da govor mržnje u određenim društvenim okolnostima može potaknuti na  brutalno fizičko nasilje i imati nesagledive posljedice po ljudske žrtve. Stoga aktivisti mogu na različite načine djelovati i raditi na suzbijanju govora mržnje, da budu  prvi koji će kod javnosti probuditi svijest i informisati ljude o svim štetnim posljedicama govora mržnje.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.

(globalanalitika.com)